ARV terapija

ARV terapija ili ART (skraćeno od „antiretrovirusna“ terapija) je kombinacija lekova koja se koristi u svrhu kontrole HIV-a. Ona ga ne može izlečiti, odnosno ukloniti iz organizma, ali ga može snažno potisnuti i držati ga pod kontrolom. Naziva se „antiRETROvirusna“ zato što HIV spada u grupu retrovirusa. ARV terapija blokira reprodukciju HIV-a unutar imunih ćelija (CD4 limfocita) i tako omogućava imunom sistemu da se oporavi i poveća broj ovih ćelija.

Bez uzimanja ARV terapije, HIV infekcija dovodi do ozbiljnog narušavanja imunog sistema i pojave teških infekcija koje mogu biti fatalne. HIV infekcija se kod svakoga drugačije ispoljava (kod nekoga dolazi do bržeg, kod nekogado sporijeg napredovanja). Gotovo svaka osoba sa HIV-om će biti prinuđena da započne sa terapijom u nekom trenutku, kako ne bi ugrozila svoj život i zdravlje. Dobra vest je da je ARV terapija izuzetno efikasna i da u najvećem broju slučajeva uspešno kontroliše virus i njegov efekat na imuni sistem.

 

CD4 test i PCR test su dva osnovna parametra u lečenju (praćenju uspešnosti lečenja)


CD4 test govori o vašem imunom sistemu, a rezultati prikazuju broj ćelija prema kubnom milimetru (ćelije/mm3). Normalan raspon ovih ćelija je između 500 i 1500. Međutim, za uzimanje terapije nije kasno ni kod veoma niskog CD4 rezultata. ARV može ozbiljno poboljšati rad imunog sistema smanjenjem virusnog opterećenja.

PCR test (virusno opterećenje, ili viremija) jeste određivanje prisustva i/ili broja kopija virusnih čestica pokazuje koliko virusnih jedinica sadrži jedan mililitar krvi (kopije/mL). Testovi koji ga prikazuju su osnovni pokazatelji u kojoj meri ARV terapija deluje. Kada osoba koja živi sa HIV-om ne pije terapiju ,  PCR test može pokazati desetine i stotine hiljada kopija. Cilj svake kombinacije lekova je da virusno opterećenje svede na manje od 50 kopija/mL. Tada se naziva „nedetektibilnim“, jer ga test ne može uočiti (danas osetljiviji testovi prikazuju rezultat iznad 30 kopija/mL). Ukoliko nakon 6 mesecine dobijemo nedetektabilan PCR, ili on se poveća nekon nekog vremena,možda treba razmotriti promenu terapije. Razlozi za to mogu biti različiti ,loše reagovanje na lekove ili ne pridržavanje propisanog režima uzimanja. U tom slučaju potrebno je obaviti konsultativni pregled sa Vašim lekarom).

 

U kakvoj je vezi broj CD4 ćelija sa rizikom razvijanja bolesti?


Vaš broj CD4 ćelija je usko vezan sa razvojem bolesti. Ako je iznad 500, rizik od pojavljivanja bolesti izazvanih / povezanih sa HIV-om je veoma mali. Međutim, START studija je pokazala da je dobro započeti sa terapijom čak i u slučaju visokog CD4 broja, budući da terapija smanjuje rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.

Iznad 350 – imuni sistem vam je i dalje dobar, ali se pojavljuje rizik od tuberkuloze. Sa padom ispod 350, povećava se rizik od kožnih i digestivnih oboljenja. Ispod 200 –  javlja se rizik o specifične vrste upale pluća, poznate kao PCP.

Ispod 100 –  postajete podložni drugim opasnim bolestima.

Ispod 50 –  rizik je još veći i uključuje virus zvan CMV koji izaziva trajni gubitak vida.

Srećom, uzimanje ARV terapije je daleko jednostavnije nego lečenje ovihbolesti koje može izazvatiHIV. Iako neki ljudi imaju strahove i ne vole da uzimaju lekove, treba da znaju da je HIV veoma realna i opasna infekcija koju je  neophodno kontrolisati terapijom.

Zanimljivost:
Bez terapije veoma mali broj ljudi uspeva da drži potisnut virus tokom godina. Njih zovemo elitni kontroleri. Budući da se HIV i kod njih replicira, terapija se preporučuje kod onih kojima opada broj CD4 ćelija ili imaju neke druge komplikacije povezane sa HIV-om.

 

Šta ARV terapija zapravo radi?


Pas koji juri za svojim repom je dobra ilustracija vašeg imunog sistema kada ne uzimate ARV terapiju. Kao i pas, imuni sistem se kad-tad umori i istroši.Bezterapije, HIV se razmnožava u CD4 ćelijama koristeći njene resurse. To dovodi do njihovog ubrzanog nestajanja, što organizam pokušava da nadomesti stvarajući nove CD4 ćelije. Ali upravo njih HIV dalje koristi za proizvodnju još sopstvenih kopija. U tom začaranom krugu se imuni sistem umara i slabi.

Kod većine ljudi, imuni sistem vremenom gubi bitku protiv HIV-a – čak iako je za to potrebno nekoliko godina. Kada je virusno opterećenje(viremija)detektibilno, vaš imuni sistem prekoračuje svoje mogućnosti, sagoreva i slabi. Ova pojačana aktivnost sistema se ponekad naziva imunološka aktivacija ili upala i povećava rizik od ozbiljnih bolesti, koje prethodno sa HIV-om nisu bile u vezi (srčana oboljenja, oboljenja jetre i bubrega, kao i određene vrste raka).

Ipak, čitava slika se menja nakon otpočinjanja terapije: ARV svodi virusno opterećenje na nedetektibilni nivo i prekomerni rad imunog sistema prestaje. Sada sistem ima šansu da se odmori i oporavi, povećavajući broj zdravih CD4 ćelija.

 

Kakvi lekovi postoje i šta oni rade?


Postoje nekoliko klasa lekova:

Inhibitori ulaska (EI) sprečavaju ulazak HIV-a u zdravu ćelijublokiranjem proteina na površini ćelije i virusa, ili blokiranjemkoreceptora ćelije: CCR5 i CXCR4.

Inhibitori fuzije

Inhibitori reverzne transkriptaze se dele na nukleozidne (NIRT) i  nenukleozidne (NNRTI). Sprečavaju enzim koji transkribuje jednočlani virusni RNK u dvočlanivirusni DNK.

Inhibitori integraze (II) blokiraju enzim integraze koji treba da integriše virusni DNK u DNK ćelije.

Inhibitori proteaze (PI) blokira enzim proteaze koji seče nove virusne proteine neophodne za nastanak novih virusa.

ARV terapija je kombinovana terapija i uvek uključuje uzimanje dva ili više leka. Neke od tableta u sebi sadrže fiksnu kombinaciju više supstanci. Na početku lečenja kombinuju se dva leka iz grupe nukleozidnih inhibitora reverzne transkriptaze i jedan lek iz grupa: nenukleozidnih, proteaznih ili inhibitora integraze.

Lekovi imaju generičko ime (naziv supstance), ali i brendirano koje pored generičkog daje proizvođač. Ne treba da vas zbuni ako dobijete isti lek drugog proizvođača.

 

Da li ARV terapija deluje i koliko dugo?


Gotovo svako može dostići nedetektabilno virusno opterećenje (PCR). Dokle god virus ne razvije rezistenciju (otpornost), isti lekovi mogu delovati godinama, čak decenijama. Da li će delovati i koliko zavisi od ovih faktora:

  1. Adherenca (komplijansa) mora biti dobra. To znači da se terapija ne preskače i da se uzima tačno na vreme, kako bi se postigao najbolji mogući efekat. Pojedini lekovi se piju uz hranu, dok na većinu hrana ili alkohol nemaju nikakvog uticaja.
  1. Izbor lekova mora biti odgovarajući. Brzina dostizanja nedetektabilnog virusnog opterećenja (PCR) zavisi od njegovog početnog broja, kao i od jačine propisanog leka. Neke kombinacije se ne preporučuju za virusno opterećenje preko 100 000 kopija/mL.
  1. Interakcija sa drugim lekovima i hranom. Neophodno je pridržavati se saveta o kombinovanju određenih lekova sa hranom. Na većinu lekova hrana nema nikakvog uticaja, ali kod nekih lekova određeni tip hrane ili alkohol može pojačati ili umanjiti dejstvo. (Sa svojim lekarom izaberite terapiju kojoj ćete se najlakše prilagoditi)
  2. Rezistencija – otpornost. Vaš soj virusa može biti rezistentan na jedan ili više propisanih lekova. Ti lekovi neće delovati, već se moraju uključiti drugi u zavisnosti od rezultata koji pokaže test rezistencije.

 

Šta je rezistencija i zašto se javlja?


Rezistencija na lekove se javlja kada virus promeni strukturu na takav način da lek koji je prisutan u krvi na njega više ne deluje. Ove promene se nazivaju mutacijama i mogu se dogoditi tokom terapije ili ubrzo nakon njenog prekidanja. Takođe, možete biti inficirani sojem HIV-a koji je rezistentan na određene lekove. Rizik od rezistencije se povećava kada nivo leka u krvi padne ispod minimalnog potrebnog. Ovo se najčešće dešava u slučaju prekida ili neredovnog uzimanja terapije!

Mutacije koje izazivaju rezistenciju se najčešće javljaju u slučaju kada vam je virusno opterećenje detektibilno. Ako vam je i nakon 2-3 meseca opterećenje i dalje iznad 500 kopija/mL ili iznad 50 kopija/mL nakon 6 meseci, moguće je pojavljivanje rezistencije.

Takođe, rezistencija se može pojaviti ukoliko vam virusno opterećenje (PCR) skoči tokom uzimanja terapije.  Zato je važno da se na svakih šest meseci uradi PCR test.

 

Neki praktični saveti za bolju adherencu (privrženost terapiji)


ARV terapija je izuzetno efikasna, ali od vaše discipline i posvećenosti zavisi koliko će dugo i neometano delovati.

  • Informišite se o terapiji pre nego što je započnete. Koliko je tableta u pitanju? Koliko su velike? Koliko ih je često potrebno uzimati? Koliko je vremenska preciznost uzimanja važna? Postoje li neka ograničenja u ishrani? Postoje li lakše opcije?
  • Izaberite terapiju koja najbolje odgovara vašem stilu života. Ako volite da popijete ili konzumirate neke droge, obavezno recite lekaru. U odnosu na to će vam prepisati adekvatnu terapiju.
  • Izaberite najmanje stresan period za započinjanje terapije, jer će vam trebati neko vreme da se naviknete na novu rutinu. Redovno uzimanje lekova bi vam trebalo biti prioritet u prvih nekoliko nedelja.
  • Izaberite vreme za terapiju kada znate da vam dnevna rutina to dozvoljava. Da niste u velikom poslu u tom periodu. Neke lekove je, na primer, najbolje uzimati pred spavanje ili ujutru.
  • Podesite alarm na telefonu i lek popijte čim zazvoni.
  • Čuvajte zalihu lekova tamo gde bi vam mogli zatrebati – na poslu ili kod prijatelja. Možete ih držati u kutiji za vitamine ako vas brine diskrecija.
  • Nabavite nedeljni dozer u apoteciako želite uvek da vidite da li ste lek popili ili ne.
  • U slučaju putovanja, uvek ponesite više lekova nego što je neophodno, u slučaju da se putovanje nepredviđeno oduži ili da se zaturi torba. Zatražite izveštaj od lekara na engleskom na kojem piše da su lekovi za ličnu upotrebu.
  • Ako se desi da npr. uveče zaboravite da popijete, popijte ujutru. Ako se pak bliži vreme sledeće doze, nemojte duplirati. Ovo ipak ne bi smelo da vam se dešava često. Ako se ipak dešava, posavetujte se sa lekarom kako bi možda prilagodili terapiju. Do 6 sati od propuštene doze uzeti istu, ako je proteklo više od 6 sati, sačekati i uzeti narednu.

Interakcije ARV lekova sa drugim lekovima na sajtu www.hiv-druginteractions.org možete proveriti jednostavnim unošenjem naziva generičkih lekova. Ovaj sajt koriste i medicinski radnici.  Možete instalirati i aplikaciju za mobilni telefon.

 

Koliki je rizik od neželjenih dejstava ARV terapije?


Svi lekovi nose rizik od neželjenih dejstava. Ovo je stvarna i česta briga. Međutim, većina neželjenih dejstava HIV lekova je obično blaga ili umerena pa vremenom nestaje, pošto se organizam prilagodi na terapiju. Ako su neželjeni efekti jaki, lekovi se sa lakoćom menjaju. Kako će ko reagovati na koji lek je vrlo individualna stvar. Rizik od ozbiljnih neželjenih dejstava je mali i većina pacijenata na ARV terapiji podnosi lekove mnogo bolje nego očekivano. Terapija najčešće postane uobičajeni deo svakodnevnog života. Ako i dalje osećate strah od neželjenih dejstava, razgovarajte sa svojim doktorom koji će vam reći šta da očekujete. Uvek je bolje znati sa čime se susrećete i izbeći nepotrebni strah i stres.

 

Mogu li da promenim lekove?


Da, i to veoma lako. Iako većina ljudi dobro reaguje na prvi izbor lekova, ako vam je teško podnošljivo, možete promeniti jedan ili sve lekove. Ovo neće naškoditi vašem zdravlju i neće smanjiti terapijske opcije, jer ćete moći da se vratite na prethodne lekove ako je neophodno.

Opcija je mnogo, posebno ako vam je virusno opterećenje nedetektibilno. Ne morate da trpite neželjena dejstva. ARV terapija se prilagođava svakom pojedincu. Neki ljudi će je morati promeniti ubrzo nakon započinjanja, ali uglavnom je bolje videti da li nakon par nedelja neželjena dejstva postaju lakša.

 

Mogu li da prestanem sa uzimanjem terapije?


Ako imate problema sa ARV terapijom, nikako je ne prekidajte pre konsultovanja sa lekarom. Osim u slučaju medicinskih razloga, prekidanje terapije najčešće nije preporučljivo. Kontinuirana terapija je uopšte bolja po vaše zdravlje: održavaće broj CD4 ćelija visokim i držaće HIV pod kontrolom. Prekidanje često dovodi do porasta virusnog opterećenja i do mogućnosti razvijanja rezistencije na lekove. Takođe, ako broj CD4 ćelija opadne, biće ga teže povratiti kada se terapija nastavi. Međutim, ako zaista želite da prekinete, vaš doktor vas može posavetovati kako da to izvedete što sigurnije.

 

Šta je komplijansa i zašto je važna?


Komplijansa je reč koja označava svakodnevno, redovno uzimanje lekova u tačno vreme i na tačno predviđeni način. U slučaju nekih lekova, redovno uzimanje nije dovoljno, već je neophodno voditi računa hrani koja se konzumira, kao i o drugim vrstama lekova.

Ovo je ujedno i najvažnija stvar o kojoj morate razmišljati kada započnete sa uzimanjem terapije. Komplijansa će se vam osigurati dovoljan nivo leka u krvi da bi HIV bio pod kontrolom 24 časa dnevno. Ako nivo leka previše opadne, povećava se rizik od razvijanja rezistencije.

Trebalo bi da lekove uzimate na vreme u 100% slučajeva. Propuštanje jedne jedine ili dve doze nedeljno može voditi ka neuspešnoj terapiji, posebno tokom prvih nedelja. Međutim, sat vremena pre ili posle predviđenog termina je i dalje sasvim u redu za većinu lekova. Jednom kada vam virusno opterećenje postane nedetektibilno, imaćete mogućnost veće fleksibilnosti, ali će i dalje biti važno da komplijansu shvatate ozbiljno.

Ako primetite da ste propustili da popijete lek, popijte ga što pre. Međutim, ne pijte ga ako je uskoro vreme za novu dozu – nikada ne pijte duplu dozu leka!


Opširnije i slikovitije o ARV terapiji možete pronaći na našem sajtu u publikacijima u brošuri pod nazivom Uvod u ARV terapiju.
Brošuru u štampanom obliku besplatno možete pronaći na Odeljenjima za HIV na infektivnim klinikama u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu ili je jednostavno zatražiti od lekara – infektologa ili od udruženja članica USOP-a.